Sejfudin Tokić alias „nekadašnji obećavajući komunistički kadar zarobljen u tijelu nacionalnog preporođivača“ pokreće (nepismenu) inicijativu da se 22. maja 2015. godine svi Bošnjaci okupe u Republici Srpskoj sa ratnim zastavama BiH i tako pokažu da je ovo zemlja bosanskih patriota. Veliki cilj vrlog Sejfudina, prejeftin način za uzimanje političkih poena, presmiješna furka Toke-nacionale. Doskora politički zaboravljena persona ST, u omažima ljudskom praznoglavlju, već neko vrijeme u svom radu otvoreno poziva na rušenje entiteta, napade na neistomišljenike, šovinizam, vjerski fanatizam i najgori oblik maloumlja diljem Bosne i Hercegovine. Međutim, napaćenom Sejfi očigledno ne smeta da dobija novac od institucija Republike Srpske koju zdušno napada. Na šuškanje keša je rijetko ko gadljiv. Na to nisu gadljivi ni oni što bi rušili BiH, a uzimaju lovu od iste. Koliko hipokrizije svih strana na maloj kvadraturi.
Normalna raja bi rekla: „Sejfudine brate, o`ladi“. Dosta je ovom narodu tebe i tebi sličnih oportunista, koji bi vječno pravili sukobe, crtali međe i vršili malu nuždu radi označavanja teritorije. Dosta je običnom čovjeku kvazi-patriota i ushićenih šatro-zanesenjaka velikim naci-idejama koje prodaju pod zavodljivim riječima opijuma za mase. Na početku svake razmirice, Sejfudini u sve tri nacije glasno galame, agituju nemilice i druge guraju u probleme. Onda kada dođe do kurcšlusa, e onda ti dragi Sejfudini griju stolice u raznim kancelarijima, postajući uvaženi biznismeni i velikodostojni članovi našeg društva.
Sve je to već viđeno, sve je to već dobro znano. Oni koji su se najviše dernjali i šenlučili uoči zadnjeg rata, većinom su ostajali da griju postelju svojim supružnicima, dok je mladost ginula na prvim linijama. I to na sve tri strane. Hoće li biti dosta tog jadnog prizemnog nacionalističkog vapaja (?) u situaciji u kojoj u ovim bijednim državicama skoro niko i ne želi da ostane. Dok sve više ljudi pretura po kontejnerima, Sejfudini bi htjeli da imaju koga da krive zbog takve situacije. Jedino je problem što su baš takvi kao Sejfać najviše doprinjeli da do neimaštine dođe.
Ima Krajina, Bosna, Posavina i Hercegovina dovoljno i žita i ruda i mlijeka i soli i oranica i pameti da narod na ovom podneblju živi životom dostojnim čovjeka. Samo jedna stvar sa mnogo lica smeta tome.
Da prostiš, zemlja Andrića i Meše ima Sejfudinâ na sve tri strane. Oni ometaju normalno disanje, bez da se udahne klica mržnje i zavisti. To su oni što arlauču, viču i propagiraju dok ljube zastavu i proklinju neprijatelje. To su oni što slatkim riječima nacionalističkog diskursa zavode lakomislene i uništavaju pametne. To su oni što vole svoje, a mrze tuđe. To su oni koji su nam uništili sadašnjost, a žele da nam onemoguće i budućnost. To su oni koji su klali u Srebrenici, Sijekovcu, Uzdolu i Ahmićima (da ne spominjemo i ranije ratove). To su oni što vrijeđaju inteligenciju svakog ko ima bar tri čiste u glavi. Zlokobnoj aždaji šovinističkog orgijanja neće se tako lako odrubiti glava u ovim neprosvijećenim dijelovima svijeta. Nada leži u populusu, koji je umoran od toga da uvijek izvlači deblji kraj.
Zato, hrvatsko-srpsko-bošnjački Tokićevci prizemnog kova, svoje ambicije zadovoljite na drugim paralelama. Idite daleko odavde… Ukrajina i Sirija – za sve tri strane bosanske mahale postoji barem jedna pozicija kojoj se možete prikloniti. Neka vam lijepa kuća bude tamo daleko, a srpski/bošnjački/hrvatski narod ostavite da pravi neku svoju priču, da udaje i ženi, da proslavlja dok se veseli, da pjeva i merači onako kako mu to duša i srce ištu.
Bez ikakvih teških riječi, dozovite se pameti jer je nama dosta ratova, a željni smo djece i svatova!
LIBERTAS 